SQL
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 20 | Nivo: Fakultet Apeiron, Banja Luka

Sadržaj
1.Uvod 3
1.1 Istorija SQL-a 3
1.2 Kratak pregled SQL-a 3
2. SQL 4
2.1 Kreiranje baze podataka 6
2.2 Pravila pisanja koda 7
2.3 Tabele 8
2.4 Kreiranje tabele 8
3. Tabele 9
3.1 Atributi 10
3.2 Uvezivanje tabela – dijagram 11
4.NAREDBE SQL JEZIKA 11
5.UPITI 12
6.Spajanje 14
7.Relacioni operatori 16
1.Uvod
1.1 Istorija SQL-a
SQL - „Structured QueriyLanguage“ je struktuirani jezik za upite. Istorija SOL-a počinje 1970. Goodine kada je razvijen u IBM-ovom istrazivačkom labaratoriju u San Joseu-u,California. Bio je slaborazvijen do 80-ih godina.
1981. godine izlazi SQL/DS a zatim se pojavljuju sistemi baza podataka Oracle i Reational Technology.
Do 1989. godine izlazi 70-ak različitih verzija SQL sistema, a 1989. Godine dolazi do proširenjea standarda pa nastaje SQL-89 – uvođenje referencijskog integriteta.
1992. godine izlazi SQL-2 ili SQL-92 – proširenje standarda u pisanoj formi ( broj stranica ) više od 4 puta nego u ranijoj verziji.
1999. godine objavljen SQL-3 ili SQL-99 s novim mogućnostima.
Sam SQL opisuje šta želimo dobiti kao rezultat, a ne kako doći do toga i to ga svrstava u proceduralne programske jezike za razliku od npr. C programskog jezika.
SQL je stvoren za rad sa relacijskim bazama podataka za koje dr. Codd 1970. godine iznosi 12 Coddovih pravila ( objavljenih u članku “A Relational of Data for Large Shared Data Banks” ).
1.2 Kratak pregled SQL-a
SQL omogućava da pravimo i promjenimo strukturu baze podataka, dodamo prava korisniku za pristup bazama podataka ili tablicama, da tražimo informacije od baze podataka i da mjenjamo sadržaj baze podataka. Za to imamo dvije vrste funkcija:
- DDL ( Data Definition Language ) funkcija za definiciju podataka čiji je tipičan primjer naredba CREATE TABLE imeTabele();
- DML ( Data Manipulation Table ) funkcija za upravljanje podacima gdje se kao primjer može navesti osnovna SQL naredba SELECT*FROM imeTabele,
Pristup podacima odvija se prema modelu klijent/poslužitelj.
“ Model rada u kojem je jedna aplikacija podjeljena između više procesa koji komuniciraju (transparentno prema korisničkom kraju) da bi završili procesiranje kao jedan jedinstveni zadatak. Klijent/poslužitelj model vezuje procese da bi se dobila slika jedinstvenog sistema. Djeljivi resursi su pozicionirani klijenti koji imaju zahtjeve i mogu pristupiti ovlaštenim servisima. Arhitektura je beskonačno rekurzivna; pa poslužitelji mogu postati klijenti i zahtijevati usluge od drugih poslužitelja u mreži, itd.”.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]